Informacioni centar KOMENTAR
Početak » Rusija

Ruske vojne baze u Srbiji: iz utopije u realnost

Praktično je čitava prošla godina bila u znaku sučeljavanja Rusije i SAD po pitanju smeštaja elemenata američkog sistema PRO na teritoriji Istočne Evrope. Kao odgovor na taj nimalo prijateljski korak SAD koji predstavlja otvorenu pretnju strateškoj bezbednosti Rusije, naša zemlja je preduzela čitav niz koraka pozvanih ako ne da likvidiraju, onda da bitno smanje štetu od realizacije stremljenja Amerikanaca. To su i faktički izlazak iz UKOSE (Ugovora o konvencionalnim oružanim snagama u Evropi) koji će omogućiti Rusiji da u slučaju narastanja napetosti operativno prebaci potrebne jedinice na evropsko vojište, i izjava o prodaji operativno-taktičkih raketnih kompleksa „Iskander-E“ Belorusiji, i verovatno smeštanje raketnih brigada u Kalinjingradskoj oblasti – to jest, stvaranje asimetričnih protivpretnji. Ali, kao što se kaže, napad je najbolja odbrana. U vezi s tim na dnevni red može doći pitanje stvaranja ruskih vojnih baza u ključnim tačkama Evroazijskog vojišta u cilju jačanja strateške bezbednosti Rusije. Pre svega, za Rusiju je Sredozemlje najvažnija zona. I u vezi s tim se postavlja pitanje pretvaranja punkta za materijalno-tehničko obezbeđenje RM Rusije u sirijskom Tartusu u punovrednu vojnopomorsku bazu za obezbeđivanje stalnog prisustva združenih jedinica RM naše zemlje u Sredozemnom moru.

U poslednje vreme se sve više govori o stvaranju ruskih vojnih baza u Srbiji, pa čak i u Bosnii i Xercegovini. Tako hrvatski list „Slobodna Dalmacija“ tvrdi da je Moskva navodno razvila plan stvaranja ruskih vojnih baza na obali Drine, blizu granica Xrvatske.

U slučaju razvoja događaja po tom scenariju, interkontinentalne rakete s atomskim bojevim glavama u tom delu Evrope mogle bi brzo i delotvorno odolevati američkom štitu PRO koji treba da se smesti u blizini evropskog dela Rusije.

Međutim, treba biti realan. Ma koliko bilo ko želeo da ruske „Topole“ vidi u Srbiji i Bosni, treba odmah priznati da je verovatnoća realizacije tog scenarija jednaka nuli. I tu se čak ne radi o postojanju ili odsustvu izvikane „političke volje“ kod lica od kojih zavisi donošenje te odluke. Stvar je u tome što će takav demarš Rusije slomiti krhki sistem bezbednosti u Evropi, nastao tokom poslednjih 20 godina (premda će ga radnje SAD još brže slomiti). Uz to, neracionalno je prebacivati interkontinentalne balističke rakete (IBR) iz Rusije, gde su relativno bezbedne, praktično na istureni položaj potencijalnog konflikta, gde mogu biti uništene već u prvom masovnom avionskom i raketnom udaru. A i domet IBR raketnih jedinica strateške namene je dovoljan da pogode svaki cilj na ma kojoj tački Zemljine kugle iz mesta gde se sada nalaze. Tu je i sveprisutno finansijsko pitanje — stvaranje raketnih baza izvan granica Rusije isuviše košta i ne uklapa se u koncepciju delotvornog asimetričnog odgovora.

Ipak, to ne znači da Rusiji nisu potrebne baze na Balkanu. Jesu. Pritom, kako Rusiji tako i Srbiji. Rusiji — zato da operativno reaguje na iskrsle pretnje, a Srbiji — kao garancija da se događaji iz proleća 1999. godine neće ponoviti.

Član srpske delegacije po pitanju statusa Kosova i Metohije, predsednik Saveta srpskih zajednica Kosova i Metohije Marko Jakšić prvi je krajem septembra 2007. godine izneo misao o stvaranju ruskih vojnih baza u Srbiji. Zatim je ta tema postala jedna od glavnih u predizbornom programu Tomislava Nikolića, kandidata SRS za predsednika Srbije. Istaknuti srpski političar koji se bori za razvoj i jačanje odnosa sa Rusijom predložio je kao moguće mesto za rusku bazu planinski masiv Kopaonik na jugu Srbije, u neposrednoj blizini Kosova i Metohije, ili pak vojni poligon „Pasuljanske livade“, takođe na jugu Srbije.

Kakve ciljeve može imati stvaranje ruskih vojnih baza u Srbiji? Pre svega, u znatnoj meri — političke. Moguće rusko vojno prisustvo na Balkanu predstavljaće bitan činilac ruskog uticaja na Balkanu i jako će otežati Zapadu donošenje odluka na štetu suvereniteta i teritorijalne celovitosti Srbije. S druge strane, smeštanje ruskih jedinica u Srbiji mora imati i čisto praktične ciljeve vezane za postizanje bezbednosti naše zemlje i operativno reagovanje na negativne promene vojnopolitičke situacije na Južnoevropskom vojištu.

Koje snage mogu biti smeštene u Srbiji? Kao što je već rečeno, ne može biti govora o stvaranju raketnih baza, uključujući i baze operativno-taktičkih raketa. Ipak, da bi rusko vojno prisustvo na Balkanu bilo maksimalno delotvorno, neophodno je smeštanje u Srbiji ili vazdušno-desantnog puka s potrebnim brojem transportne avijacije i punom formacijom naoružanja, ili pak smeštanje vazduhoplovne baze sa mešovitom vazduhoplovnom združenom formacijom koja bi uključivala izvestan broj bombardera Tu-22M3 i jedinicu frontovskih lovaca za vazdušnu zaštitu te baze.

Međutim, ostvarivanje tih planova koje, sve u svemu, ipak smatraju polufantastičnim, moguće je samo ako 3. februara u drugom krugu predsedničkih izbora u Srbiji pobedi proruski kandidat Nikolić. U suprotnom će svi ti planovi i dalje ostati utopijski.

Sergej PAXMUTOV

Srodni članci:

Podeli ovo sa prijateljima!

Ostavi svoj komentar

Moraš biti prijavljen kako bi ostavio komentar.

Izbor pisma

Najčitanije od 1. septembra do danas

Kategorije

Preporučujemo

Anketa

Da li se vlast trudi da Srbiju "na mala vrata" učlani u NATO, mimo volje svojih građana?

Pogledaj rezultate

Loading ... Loading ...

Komentar na Fejsbuku

RSS Centar za razvoj međunarodne saradnje

  • Slaba Rusija će biti sledeća žrtva poludelog sveta
    Objavljeni članak V. Putina o nacionalnom pitanju (Vladimir Putin. Rusija: nacionalno pitanje. Objavljeno u listu “Nezavisimaja gazeta” od 23. januara 2012. godine) — predstavlja događaj bez presedana. Sa aspekta naše državnosti to će imati dugoročne pozitivne posledice. Ispoljavanje pozitivnih osećanja i povišena pažnja prema nacionalnim manjinama i malim domorodački […]
  • Igor Panarin: Počeo je „Ciklon-3“, američko-britanski plan blokade evroazijskih integracija
    U trećoj etapi, do decembra 2016. godine, Srbija i Crna Gora pristupiće Evroazijskoj uniji, kada će se pojaviti njen četvrti centar – Beograd   1. Operacija „Ciklon-3“ o blokiranju integracionih procesa Evroazijske unije Svet u kome je dominantna ideologija kolonijalni liberalizam nalazi se u dubokoj sistemskoj krizi. Izvor savremene krize, koji se nalazi u SA […]
  • Jedno razmišljanje o sudskom sistemu Republike Srbije i njegovoj aktuelnoj reviziji
    Uvodne napomene Teško je naći bilo kakav red u haosu, makar se radilo i o redosledu problema koje bi trebalo rešavati da bi haos nestao. U ovom slučaju reč je o haosu koji je izazvan sukobom starih i novih sistema društvenih i etičkih vrednosti, koji svoju najeksplicitniju emanaciju dobija kroz delovanje državnih institucija, odnosno onih [...] […]
  • Zašto je Putin toliko popularan u Srbiji?
    Kad govorimo o odnosu Srba prema Putinu prvo što nam pada na pamet je doček koji je imao premijer Rusije u Srbiji, a naročito ono što se desilo na stadionu Crvene Zvezde. Tada su mnogi Rusi, a čini se i sam Putin, bili iznenađeni odnosom publike na stadionu prema njemu. Navijači su pevali i skandirali [...] […]
  • Da li postoji dilema Rusija ili NATO?
    Uvod Posmatrano kroz istoriju jedan od osnovnih motiva djelatnosti čovjeka i društva i jedan od globalnih problema savremene epohe jeste bezbjednost. Iako možemo reći da nijedna društvena zajednica ne može da dosegne apsolutnu bezbjednost to ne znači da to društvo ne treba ka tome i da teži. Shodno tome možemo konstatovati da ni u Srbiji, [...] […]

RSS Glas Rusije, Vesti

  • Isporuke gasa iz RF u Evropu su u potpunosti obnovljene
    Količine isporuke ruskog gasa za Bugarsku, Slovačku, Austriju, Mađarsku, Poljsku i Grčku su preko vikenda dostigle normalni nivo. Isporuke u Rumuniju, Nemačku i Italiju su u porastu, ali još nisu dostigle ugovorene količine, rekla je novinarima u Briselu portparol Evrokomisije Marlen Holcner. Ona je dodala da situacija u Evropi nije katastrofalna zbog manjka r […]
  • Iranska ratna mornarica je odbranila tanker od gusara
    Ratna mornarica Irana je odbila napad somalijskih pirata na iranski naftni tanker nedaleko od Adenskog zaliva, javlja u ponedeljak državna televizija Islamske republike. Iranski brodovi su primili signal opasnosti u nedelju. Na mesto događaja se uputila morska pešadija. Somalijski čamci su se brzo povukli kada su po njima otvorili vatru. O ubijenima i ranjenima s […]
  • Mini kriza i maksi zahtevi
    Poslednjih dana stranice evropske štampe popunila su saopštenja o nedovoljnim isporukama ruskog gasa u Evropu. Neka od njih imaju dramatičan karakter i praćena su dalekosežnim zaključcima o perspektivama nekih projekata Gasproma i rusko-evropske gasne saradnje u celini. Zaista, prema izjavi sekretara za štampu Evropske komisije Marlene Holcner, poslednjih dana ispo […]
  • Pokušaji kolonizacije Interneta za sada su uzaludni
    Evropu potresa štrajk internet-korisnika protiv Trgovinskog sporazuma za borbu sa nelegalnom produkcijom – AKTA. Masovne manifestacije održane su u Poljskoj, Švedskoj, Sloveniji. Demonstrantima pomažu hakeri iz poznate grupe Anonimus, koja složno izbacuje iz stroja različite državne resurse. Usvajanje sporazuma AKTA teče već nekoliko godina. […]
  • Borci opozicije su minirali gasovod u blizini sirijskog Homsa
    Kako prenosi informativna agencija SANA još jedna diverzija na gasovodu je bila izvršena u noć na ponedeljak u oblasti sirijskog grada Homs. To je već peta za poslednja dva meseca diverzija na gasovodu u blizini Homsa – jednoj od najnemirnijih oblasti u Siriji. Miniranja linija transporta nafte i gasa su dovela do zatvaranja niza elektrocentrala. […]

Dobrodošli!

Dobrodošli na Informacioni centar Komentar, najstariji portal srpskih patriota.

U toku su radovi na redizajnu, pa te molimo za razumevanje, pošto pojedini delovi portala još uvek nisu u funkciji.