Informacioni centar KOMENTAR
Početak » Ekonomija

Ante Marković – po drugi put među Srbima

Posle skoro dve decenije nedavno je u Beogradu ponovo boravio Ante Marković. Ovaj događaj našao se u centru pažnje naših «nezavisnih» medija koji su isticali da se radi o «jednom od najpopularnijih političara svih vremena sa prostora bivše SFRJ», te da je «tu laskavu titulu stekao brzim i velikim povećanjem životnog standarda». Ne podseća li nas to na slične uspehe naših reformatora posle 2000. godine  i da li se ponovo radi o „priči sa tužnim krajem“?

Pre svega, treba reći da su se reforme Ante Markovića, kao i reforme u Srbiji posle 2000. godine, zasnivale na istim principima. U osnovi reformi od pre dve decenije bio je »Vašingtonski dogovor« koji se upravo u to vreme pojavljivao i koji će, nešto kasnije, predstavljati osnovu programa reformi velikog broja privreda u tranziciji, pa i Srbije. U svim zemljama gde je primenjivan posle početnih „fascinantnih uspeha“ došlo je do sloma privreda tih zemalja i napuštanja reformi zasnovanih na »Vašingtonskom dogovoru«. Radi se naime o neoliberalnom programu radikalnih ekonomskih reformi (koje su razradili MMF, Svetska banka i administracija SAD) čiji su osnovni elementi: stabilizacija, liberalizacija i privatizacija.

U široj javnosti i danas preovladava uverenje da je program Ante Markovića bio odličan ekonomski program koji bi nam brzo obezbedio «evropski standard» da nije došlo do ratnih sukoba u zemlji. To za obične građane može da izgleda logično jer su plate samo u prvoj godini sprovođenja programa nominalno učetvorostručene (za toliko su porasle kada se izraze i u nemačkim markama – DM) ali i realno udvostručene (u prvoj godini sprovođenja programa kurs dinara prema DM bio je nepromenjen, a cene su udvostručene). Precenjen kurs dinara kratkoročno je pogodovao građanima (uvozne robe je bilo u izobilju, a plate su se iz meseca u mesec nominalno i realno povećavale), dok je u isto vreme privredna aktivnost sve više malaksavala (za samo godinu i po dana sprovođenja programa Ante Markovića, došlo je do pada industrijske proizvodnje od 25% i rasta nezaposlenosti za 18%) što je neminovno vodilo ekonomskom krahu. Ubrzo je u zemlji došlo do haotičnog stanja i tadašnji reformatori su to odlično iskoristili za tvrdnju da su njihove „genijalne“ reforme onemogućene u trenutku kada samo što nam nisu dugoročno obezbedile toliko obećavani „evropski standard“.

Međutim, problem nije toliko u percepciji običnih građana, nego u činjenici da i u našoj stručnoj javnosti preovlađuje sličan stav, pa smo posle 2000. godine ponovili istu grešku. Budući da nismo izvukli prave pouke iz reformi Ante Markovića, te smo ostali u uverenju da su tadašnje reforme koje su nas približavale „evropskom standardu“ bile prekinute „višom silom“ – raspadom SFRJ, pa smo početkom ove decenije ponovili istu grešku i reforme temeljili na istim principima.

I reformatori posle 2000. godine (pružajući privid uspešnosti reformi) omogućili su zaposlenima „brzo i veliko povećanje životnog standarda» koji ne može dugo da traje. Dosadašnji rast životnog standarda  zasnivao se, pre svega, na prilivu sredstava od privatizacije (najatraktivniji deo imovine prešao je u ruke stranaca) i novog zaduživanja u inostranstvu (spoljni dug, koji je krajem 2000. godine iznosio manje od 11 milijardi dolara – i pored otpisa 4,7 milijardi dolara –  značajno je povećan i danas iznosi preko 30 milijardi dolara).

Ukoliko i sadašnji „reformatori“ uspeju da nas uvere da za naš ekonomski kolaps nisu prevashodno krive njihove pogrešne reforme, te da ih je svetska ekonomska kriza onemogućila da nam obezbedimo toliko obećavani „bolji život“, onda je za očekivati da u budućnosti po treći put „stanemo na iste grab(u)lje“. I onda će, bar na ovom primeru, biti u pravu cinici koji za istoriju – učiteljicu života, kažu kako nas ona uči da od nje nismo ništa naučili.

prof. dr Jovan B. Dušanić

Izvor: Geopolitika

Srodni članci:

  • Nema srodnih članaka

Podeli ovo sa prijateljima!

Ostavi svoj komentar

Moraš biti prijavljen kako bi ostavio komentar.

Izbor pisma

Najčitanije od 1. septembra do danas

Kategorije

Preporučujemo

Anketa

Da li se vlast trudi da Srbiju "na mala vrata" učlani u NATO, mimo volje svojih građana?

Pogledaj rezultate

Loading ... Loading ...

Komentar na Fejsbuku

RSS Centar za razvoj međunarodne saradnje

  • Slaba Rusija će biti sledeća žrtva poludelog sveta
    Objavljeni članak V. Putina o nacionalnom pitanju (Vladimir Putin. Rusija: nacionalno pitanje. Objavljeno u listu “Nezavisimaja gazeta” od 23. januara 2012. godine) — predstavlja događaj bez presedana. Sa aspekta naše državnosti to će imati dugoročne pozitivne posledice. Ispoljavanje pozitivnih osećanja i povišena pažnja prema nacionalnim manjinama i malim domorodački […]
  • Igor Panarin: Počeo je „Ciklon-3“, američko-britanski plan blokade evroazijskih integracija
    U trećoj etapi, do decembra 2016. godine, Srbija i Crna Gora pristupiće Evroazijskoj uniji, kada će se pojaviti njen četvrti centar – Beograd   1. Operacija „Ciklon-3“ o blokiranju integracionih procesa Evroazijske unije Svet u kome je dominantna ideologija kolonijalni liberalizam nalazi se u dubokoj sistemskoj krizi. Izvor savremene krize, koji se nalazi u SA […]
  • Jedno razmišljanje o sudskom sistemu Republike Srbije i njegovoj aktuelnoj reviziji
    Uvodne napomene Teško je naći bilo kakav red u haosu, makar se radilo i o redosledu problema koje bi trebalo rešavati da bi haos nestao. U ovom slučaju reč je o haosu koji je izazvan sukobom starih i novih sistema društvenih i etičkih vrednosti, koji svoju najeksplicitniju emanaciju dobija kroz delovanje državnih institucija, odnosno onih [...] […]
  • Zašto je Putin toliko popularan u Srbiji?
    Kad govorimo o odnosu Srba prema Putinu prvo što nam pada na pamet je doček koji je imao premijer Rusije u Srbiji, a naročito ono što se desilo na stadionu Crvene Zvezde. Tada su mnogi Rusi, a čini se i sam Putin, bili iznenađeni odnosom publike na stadionu prema njemu. Navijači su pevali i skandirali [...] […]
  • Da li postoji dilema Rusija ili NATO?
    Uvod Posmatrano kroz istoriju jedan od osnovnih motiva djelatnosti čovjeka i društva i jedan od globalnih problema savremene epohe jeste bezbjednost. Iako možemo reći da nijedna društvena zajednica ne može da dosegne apsolutnu bezbjednost to ne znači da to društvo ne treba ka tome i da teži. Shodno tome možemo konstatovati da ni u Srbiji, [...] […]

RSS Glas Rusije, Vesti

  • Isporuke gasa iz RF u Evropu su u potpunosti obnovljene
    Količine isporuke ruskog gasa za Bugarsku, Slovačku, Austriju, Mađarsku, Poljsku i Grčku su preko vikenda dostigle normalni nivo. Isporuke u Rumuniju, Nemačku i Italiju su u porastu, ali još nisu dostigle ugovorene količine, rekla je novinarima u Briselu portparol Evrokomisije Marlen Holcner. Ona je dodala da situacija u Evropi nije katastrofalna zbog manjka r […]
  • Iranska ratna mornarica je odbranila tanker od gusara
    Ratna mornarica Irana je odbila napad somalijskih pirata na iranski naftni tanker nedaleko od Adenskog zaliva, javlja u ponedeljak državna televizija Islamske republike. Iranski brodovi su primili signal opasnosti u nedelju. Na mesto događaja se uputila morska pešadija. Somalijski čamci su se brzo povukli kada su po njima otvorili vatru. O ubijenima i ranjenima s […]
  • Mini kriza i maksi zahtevi
    Poslednjih dana stranice evropske štampe popunila su saopštenja o nedovoljnim isporukama ruskog gasa u Evropu. Neka od njih imaju dramatičan karakter i praćena su dalekosežnim zaključcima o perspektivama nekih projekata Gasproma i rusko-evropske gasne saradnje u celini. Zaista, prema izjavi sekretara za štampu Evropske komisije Marlene Holcner, poslednjih dana ispo […]
  • Pokušaji kolonizacije Interneta za sada su uzaludni
    Evropu potresa štrajk internet-korisnika protiv Trgovinskog sporazuma za borbu sa nelegalnom produkcijom – AKTA. Masovne manifestacije održane su u Poljskoj, Švedskoj, Sloveniji. Demonstrantima pomažu hakeri iz poznate grupe Anonimus, koja složno izbacuje iz stroja različite državne resurse. Usvajanje sporazuma AKTA teče već nekoliko godina. […]
  • Borci opozicije su minirali gasovod u blizini sirijskog Homsa
    Kako prenosi informativna agencija SANA još jedna diverzija na gasovodu je bila izvršena u noć na ponedeljak u oblasti sirijskog grada Homs. To je već peta za poslednja dva meseca diverzija na gasovodu u blizini Homsa – jednoj od najnemirnijih oblasti u Siriji. Miniranja linija transporta nafte i gasa su dovela do zatvaranja niza elektrocentrala. […]

Dobrodošli!

Dobrodošli na Informacioni centar Komentar, najstariji portal srpskih patriota.

U toku su radovi na redizajnu, pa te molimo za razumevanje, pošto pojedini delovi portala još uvek nisu u funkciji.